Javna vatrogasna postrojba grada Ivanić-Grada

DANAS SVOJ DAN SLAVE ONI KOJI RISKIRAJU ŽIVOTE ZA NAS Čestitamo Međunarodni dan civilne zaštite

1. ožujka 2018.
JVP Ivanić-Grad

Danas je Međunarodni dan civilne zaštite. Čestitamo ga svim junacima koji nerijetko riskiraju svoje živote kako bi spasili tuđe – vatrogascima, HGSS-u, DUZS-u, Crvenom križu …

Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj.

Povijest civilne zaštite 

Godine 1932. zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je odluku o izgradnji Škole civilne zaštite, za obučavanje i osposobljavanje kadrova za zaštitu i spašavanje. Škola je dovršena i otvorena 27. veljače 1938. godine. Nalazila su u zgradi na Ksaverskoj cesti, u kojoj je danas Institut za medicinska istraživanja, dok su objekti u kojima je danas smješteno Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja, s druge strane Ksaverske ceste, izgrađeni kao vatrogasni poligon i spremište Škole civilne zaštite. Uspješno je djelovala do ljeta 1945. kada je ukinuta, a objekti nacionalizirani. Ujedno je ukinut i cjelokupni sustav civilne zaštite koji je, pod nazivom ‘narodna zaštita”, postojao u dijelu države u kojem je djelovala vlast NDH.

Godine 1948. u Jugoslaviji je, na primjeru SSSR-a, ustrojena protuavionska zaštita (PAZ) koja je kao jedina služba za zaštitu stanovništva sve do 1963. godine djelovala u sastavu Ministarstva obrane. Nakon potresa u Skoplju, donesena je odluka o osnivanju civilne zaštite. Od samih početaka ta je služba djelovala u sastavu tadašnjeg saveznog Ministarstva unutarnjih poslova, ali je ubrzo prebačena u sastav obrambenih struktura republika.

Od 1973. do 1994. godine civilna zaštita u Hrvatskoj se razvijala na lokalnim razinama, u okviru općinske odnosno gradske uprave, a kratko vrijeme bila je smještena i u Ministarstvu obrane. Do 1994. godine civilna zaštita je definirana kao masovna organizacija čija je temeljna namjena bila zaštita i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara u ratu. Planirano je uključivanje čak oko 600.000 građana, dok ih je oko 250.000 stvarno bilo raspoređeno u postrojbe i tijela civilne zaštite. Takav je sustav bio glomazan i inertan, a njegovi pripadnici nedovoljno opremljeni i osposobljeni.

Domovinski rat

Nakon državnog osamostaljenja, Republika Hrvatska je privremeno zadržala naslijeđeni sustav civilne zaštite. Njegove je sposobnosti u Domovinskom ratu koristila za pripremu i provođenje preventivnih mjera zaštite (sjetimo se priprema skloništa i drugih prostora za sklanjanje), ali prvenstveno mjera zaštite i spašavanja od posljedica ratnih djelovanja, kao što su provođenje evakuacije, sudjelovanje u organiziranju zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, provođenje i nadziranje zamračivanja, zaštita i spašavanje od požara kao sekundarne pojave, raščišćavanje ruševina i prometnica, opskrbljivanje stanovništva pitkom vodom, zbrinjavanje domaćih životinja te humana i animalna asanacija (npr. samo tijekom i neposredno nakon okončanja vojno – redarstvene akcije ‘Oluja”, u asanaciji terena ukupno je uklonjeno cca 120 tona namirnica iz hladnjaka i ledenica, 4551 olupina vozila, ukopano je oko 8.000 grla stoke, odvezeno više stotina kamiona kućnog smeća iz oslobođenih gradova i naselja te prikupljeno više od 82.000 grla lutajuće stoke).

Tijekom, kao i nakon Domovinskog rata, razminiranje te uklanjanje i dezaktiviranje neeksplodiranih ubojnih sredstava, bilo je posebno značajno područje angažiranja civilne zaštite. U tom kontekstu zanimljiv je podatak da je na pripremi i provođenju mjera zaštite i spašavanja sudjelovalo oko 130.000 pripadnika civilne zaštite.

Civilna zaštita od 01. siječnja 2005. godine djeluje u sastavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, krovnog državnog tijela zaduženog za usklađivanje aktivnosti i resursa u katastrofama i većim nesrećama.

Autor: CroExpress