DANAS SVOJ DAN SLAVE ONI KOJI RISKIRAJU ŽIVOTE ZA NAS Čestitamo Međunarodni dan civilne zaštite

Danas je Međunarodni dan civilne zaštite. Čestitamo ga svim junacima koji nerijetko riskiraju svoje živote kako bi spasili tuđe – vatrogascima, HGSS-u, DUZS-u, Crvenom križu …

Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj.

Povijest civilne zaštite 

Godine 1932. zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je odluku o izgradnji Škole civilne zaštite, za obučavanje i osposobljavanje kadrova za zaštitu i spašavanje. Škola je dovršena i otvorena 27. veljače 1938. godine. Nalazila su u zgradi na Ksaverskoj cesti, u kojoj je danas Institut za medicinska istraživanja, dok su objekti u kojima je danas smješteno Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja, s druge strane Ksaverske ceste, izgrađeni kao vatrogasni poligon i spremište Škole civilne zaštite. Uspješno je djelovala do ljeta 1945. kada je ukinuta, a objekti nacionalizirani. Ujedno je ukinut i cjelokupni sustav civilne zaštite koji je, pod nazivom ‘narodna zaštita”, postojao u dijelu države u kojem je djelovala vlast NDH.

Godine 1948. u Jugoslaviji je, na primjeru SSSR-a, ustrojena protuavionska zaštita (PAZ) koja je kao jedina služba za zaštitu stanovništva sve do 1963. godine djelovala u sastavu Ministarstva obrane. Nakon potresa u Skoplju, donesena je odluka o osnivanju civilne zaštite. Od samih početaka ta je služba djelovala u sastavu tadašnjeg saveznog Ministarstva unutarnjih poslova, ali je ubrzo prebačena u sastav obrambenih struktura republika.

Od 1973. do 1994. godine civilna zaštita u Hrvatskoj se razvijala na lokalnim razinama, u okviru općinske odnosno gradske uprave, a kratko vrijeme bila je smještena i u Ministarstvu obrane. Do 1994. godine civilna zaštita je definirana kao masovna organizacija čija je temeljna namjena bila zaštita i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara u ratu. Planirano je uključivanje čak oko 600.000 građana, dok ih je oko 250.000 stvarno bilo raspoređeno u postrojbe i tijela civilne zaštite. Takav je sustav bio glomazan i inertan, a njegovi pripadnici nedovoljno opremljeni i osposobljeni.

Domovinski rat

Nakon državnog osamostaljenja, Republika Hrvatska je privremeno zadržala naslijeđeni sustav civilne zaštite. Njegove je sposobnosti u Domovinskom ratu koristila za pripremu i provođenje preventivnih mjera zaštite (sjetimo se priprema skloništa i drugih prostora za sklanjanje), ali prvenstveno mjera zaštite i spašavanja od posljedica ratnih djelovanja, kao što su provođenje evakuacije, sudjelovanje u organiziranju zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, provođenje i nadziranje zamračivanja, zaštita i spašavanje od požara kao sekundarne pojave, raščišćavanje ruševina i prometnica, opskrbljivanje stanovništva pitkom vodom, zbrinjavanje domaćih životinja te humana i animalna asanacija (npr. samo tijekom i neposredno nakon okončanja vojno – redarstvene akcije ‘Oluja”, u asanaciji terena ukupno je uklonjeno cca 120 tona namirnica iz hladnjaka i ledenica, 4551 olupina vozila, ukopano je oko 8.000 grla stoke, odvezeno više stotina kamiona kućnog smeća iz oslobođenih gradova i naselja te prikupljeno više od 82.000 grla lutajuće stoke).

Tijekom, kao i nakon Domovinskog rata, razminiranje te uklanjanje i dezaktiviranje neeksplodiranih ubojnih sredstava, bilo je posebno značajno područje angažiranja civilne zaštite. U tom kontekstu zanimljiv je podatak da je na pripremi i provođenju mjera zaštite i spašavanja sudjelovalo oko 130.000 pripadnika civilne zaštite.

Civilna zaštita od 01. siječnja 2005. godine djeluje u sastavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, krovnog državnog tijela zaduženog za usklađivanje aktivnosti i resursa u katastrofama i većim nesrećama.

Autor: CroExpress

0